ŠARGOVAC

      Šargovac je značajno mjesto, koje dobrim dijelom ulazi u sastav grada Banje Luke. Većim dijelom smješten je u dolini oko šargovačkog puta, koji se u gornjem dijelu račva u dva ogranka, od kojih jedan vodi Obuvaljci a drugi u Motike. Jednim dijelom smješten je uz staru i novu prijedorsku cestu. Na staroj cesti počinje od Djevojačkog mosta a na obje ceste završava na Tunjicama, na križanjima sa zalužanskim putem. Ovdje donosimo približne granice Šargovca. Pođemo li od Djevojačkog mosta, slijedimo rub Drakulića, gotovo do Motičkoga groblja. Od groblja granica ide kosama i padinama sve do Ćelanovca a s njega visovima do Crkvena. Od njih granica vodi zalužanskim putem do kipa na Tunjicama na staroj prijedorskoj cesti. Dodirujući Timare na prostoru današnje ciglane silazi desno od benzinske pumpe na nekadašnji "Konzum", te starom prijedorskom cestom izlazi na Djevojački most. U ovim granicama je omeđen veliki prostor s mnoštvom domaćinstava. U posljednje vrijeme u Šargovcu je bilo oko 400 katoličkih kuća. Radi velike prostornosti, Šargovac ima i svoje zaselke: Sušiloviće, Golubiće, Radmane, Pranjiće i Petroviće.
       Šargovac je bio naseljen u rimskom periodu. Tragovi rimske kulture su uočljivi. Na njegovom području otkriven je sarkofag, izraziti primjer rimskog nadgrobnog spomenika, koji privlači pažnju svojom veličinom, klasičnom izradom i monumentalnošću. Danas stoji kao eksponat unutar zidova Kastela. Osim toga, tu se nalaze tragovi crkve, vjerojatno iz kasnog rimskog perioda, otkriveni na mjestu zvanom "Crkvište".
        Sve do 1737. godine izvori ne spominju Šargovac. Nema ga ni na popisu sela u izvješću biskupa Mate Delivića, sačinjenom iste godine. Uvažavajući dotadašnje izvore, možemo zaključiti da je prostor Šargovca u 17. stoljeću potpadao pod staru motičku župu. Godine 1720. pripojen je novoformiranoj župi Ivanjsci, u čijem sklopu ostaje sve do 1860. godine.