Osnivanje barlovačke župe

    Preseljenjem rezidencije iz Ivanjske u Petrićevac 1876. godine izazvalo je pomjeranje granica između župa. Kako je veći broj osoblja prebačen na Petrićevac, ukazala se potreba za širenjem granica petrićevačke (rakovačke) župe na račun Ivanjske. Tako u šematizmu iz 1877. godine u sklopu petrićevačke župe nalazimo sela, koja su ranije pripadala Ivanjsci: Čivčije, Šargovac, Vujnovići, Novakovići, Barlovci, Bukovica, Jablan, Kuljani, Orlovac, Stranjani, Matoševci, Zalužani i Trn-Jaruga. Motike su još prije otpale od Ivanjske, kada je uspostavljeno župsko sijelo u Rakovcu.
     Međutim, ovo razgraničenje bilo je kratkog vijeka. Godine 1879. uspostavljena je lokalna kapelanija Barlovci. Njoj su potpala sela navedena u šematizmu iz 1877. godine, koja su bila u sklopu petrićevačke župe. Od tadašnje ivaštanske župe Barlovcima je pridodato selo Dikevci. Tada su Barlovci na svom području imali 154 kuće sa 1416 vjernika. Tabelarno prikazano, po selima, ovo stanje je bilo sljedeće:

     Za prvog lokalnog kapelana postavljen je fra Jako Blažević. On je jedini nosio taj titul. Godine 1882. dolazi do smjene, pa fra Jako odlazi s titulom lok. kapelana, a dolazi fra Ambrozije Radmanović, koji se titulira župnikom. To znači, da su Barlovci 1882. godine uzdignuti na rang župe.
     U samom osnivanju lok. kapelanije, kasnije župe, nije bilo župskog stana. Zato se fra Jako Blažević nastanio u čardaku Mustaj-bega Kapetanovića, u selu Barlovci, kod groblja »Bijeda«. Kako su ustanici oštetili čardak, morao ga je adaptirati i uz to plaćati najamninu. Kako beg nije htio prodati čardak i posjed uz njega, kupi fra Jako 30. travnja 1880. godine zemljište u Ramićima, od Hate Kulenović iz Banje Luke, za svotu od 1050 forinti. Namjeravao je već sljedeće godine graditi župski stani. U međuvremenu, župljani sela Dragočaja su željeli da se župski stan i crkva grade ispod groblja Crkvene. Godine 1882-—1884. na službu župnika u Barlovcima dolazi fra Ambrozije Radmanović. Čini se da je on htio izići u susret Dragočajcima. Pod Crkvenama je iskrčio deset dunuma zemlje, ali od gradnje ne bi ništa. Zahvaljujući banjalučkom biskupu fra Marijanu Markoviću i dr. fra Vidu Miljanoviću, ponovo za župnika barlovačke župe dolazi fra Jako Blažević 5. V. 1884. godine. Nastanio se u prijašnjem čardaku. Ne mogavši otkupiti posjed i čardak od Mustaj-bega, odluči graditi na zemljištu kupljenom u Ramićima. Opet je naišao na poteškoće od strane žitelja Dragočaja, no i oni se na koncu pomire s tim. Dne 15. rujna iste godine počeo je graditi župski stan. Gradio ga je vrlo solidno, tako da je kasnije, obnavljan i dograđivan za fra Ante Horvata 1934 — 1938. godine važio kao jedan od najboljih župskih stanova u Provinciji.
     Uz ovaj stan sagradio je prostranu kapelu. Ista takva, moguće i veća drvena kapela bila je na groblju Crkvene. Novu župsku crkvu počeo je zidati dr. fra Vid Miljanović 1911. godine. Sljedeće godine ozidao je i pokrio crkvu sa sakristijom i zvonikom do vrha krova crkve. Zvonik je naknadno dograđen 1924 — 1925. godine za župnikovanja fra Josipa Lopara. Crkva je posvećena sv. Vidu.

174a) Isp. Matica krizmanih župe Barlovci, iz god. 1880.

• < Prethodna
• Slijedeća >