Uspostava banjalučke biskupije

       Kako je stanje pod turskom vlašću bilo veoma loše za katolike, u Bosni i Hercegovini nije se moglo održati redovito crkveno ustrojstvo. Župska organizacija — onaj osnovni oblik — se kako tako održavala, zahvaljujući upornosti i postojanosti franjevaca. Tri preostala samostana (Fojnica, Kraljeva Sutjeska i Kreševo) odigrala su ključnu ulogu u orgainiziranju pastoralnog rada po župama. Nedostatak biskupskog centra nadomješten je institucijom apo- stolske administrature i vikarstva. Sv. stolica bi imenovala nekoga od bosfranjevaca ap. administratorom ili vikarom, pa bi on obavljao službu biskupa. Prestankom turske vlasti u Bosni i Hercegovini stvoreni su svi uvjeti za uspostavljanje redovite katoličke hijerarhije, kakva se obično nalazi u katoličkom svijetu. Na taj se korak nije dugo čekalo. Bulom »Ex hac augusta« od 5. srpnja 1881. godine papa Leon XIII. uvodi redovitu hijerarhiju za Bosnu i Hercegovinu, koja postaje metropolijom s nadbiskupskim sijelom u Sarajevu i s dvije sufraganske biskupije, mostarskom i banjalučkom. Za prvog nadbiskupa u Sarajevu imenovan je dr. Josip Stadler. Na samom početku banjalučka biskupija nije bila popunjena, pa je dužnost banjalučkog biskupa obavljao spomenuti Stadler 1882 — 1884. godine. On je došao u Bosnu 15. siječnja 1882. godine, a sto dana kasnije preuzeo je i banjalučku biskupiju. Istovremeno, u mirovinu se povlači posljednji ap. vikar, fra Pashal Vujičić. Još 11. studeni 1881. godine, u posljednjoj okružnici oprostio se s franjevcima i katoličkim narodom u Bosni.
       Stadler je zatekao u banjalučkom kraju četiri župe: Banju Luku, Petrićevac, Barlovce i Ivanjsku. U raspodjeli župa, prema dekretu od 14. ožujka 1883. godine, banjalučka župa se dodjeljuje dijecezanskom svećenstvu, a tri preostale ostaju i dalje franjevačke. U nedostatku dijecezanskog svećenstva franjevci su služili i banjalučku župu sve do 1900. godine.
        Pored ove četiri, u banjalučkom kraju tokom vremena formirale su se sljedeće župe:

— Godine 1921. formirana je župa Šimići. Odijeljena je od ivaštanske župe. Sve do 24. listopada 1964. godine ovu župu pasterizirala su oo. franjevci, a tada je prešla u ruke dijecezanskog klera.

— Godine 1972. od prekovrbaškog dijela banjalučke župe stvorena je nova župa Presnače. Povjerena je dijecezanskom svećeniku.

— Dne 13. svibnja 1973. godine od dijelova petrićevačke i banjalučke župe formirana je župa »Marija Zvijezda« u Delibašinam Selu. Župa je data na upravu oo. trapistima.

— Dekretom od 26. kolovoza 1980. godine preuzv. g. Alfred Pichler osniva novu župu Trn. Župu čine tri sela: Trn, Bukovica i Jablan. Ova sela su bila u sklopu barlovačke župe. Župa Trn je data na upravu oo. franjevcima.

— Godine 1983. isti biskup osniva još dvije župe u banjalučkom kraju. Dekretom od 13. listopada osniva župu Budžak od Derviša i većeg dijela naselja Budžak. Nova župa je otcijepljena od petrićevačke župe. Novim dekretom od 2. prosinca osniva župu Motike od istoimenog sela i sela Čivčija. I ova župa je odvojena od samostanske župe Petrićevac. Župa Budžak je dodijeljena dijecezanskom kleru, a Motike ostavljene da ih i dalje opslužuju oo. franjevci.

• < Prethodna
• Slijedeća >