|
Brojčano stanje katolika u Stranjanima i Matoševcima u 19. i 20. stoljeću
Gore smo donijeli popis imena kuće domaćina i broj članova u pojedinim domaćinstvima u Stranjanima i Matoševcima za godine 1737., 1743. i 1768. Takvih preciznih podataka nemamo za kasniji period. Postoje za određena razdoblja podaci samo o broju domaćinstava, bračnih parova, odraslih osoba, djece, ili samo podatak koliko je u nekim godinama bilo ukupno katolika u Stranjanima i Matoševcima.
Evo tih podataka 36 u tabelarnom pregledu.
Stranjani | | 1813.(37) | 1829. | 1858. | 1880. | | Domaćinstva-kuće | | 4 | 13 | 11 | | Broj obitelji | | | 21 | 18 | | Osobe iznad 11/12 g. | | 25 | 67 | 50 | | Osobe ispod 11/12 g. | | 22 | 29 | 52 | | Ukupno katolika | | 47 | 96 | 102 |
| | 1900. | 1935. | 1960. | 1991. | | Domaćinstva-kuće | | | | | | Broj obitelji | | | | ca. 75 | | Osobe iznad 11/12 g. | | | | | | Osobe ispod 11/12 g. | | | | | | Ukupno katolika | 129 | 233 | 285 | 241 |
| | 1999. | 2007. | | Domaćinstva-kuće | 2 | 10 | | Broj obitelji | | | | Osobe iznad 11/12 g. | 2 | 12 | | Osobe ispod 11/12 g. | | | | Ukupno katolika | 2 | 11 |
Matoševci | | 1813. (38) | 1829. | 1858. | 1880. | | Domaćinstva-kuće | 19 | 11 | 9 | 8 | | Broj obitelji | | | 15 | 22 | | Osobe iznad 11/12 g. | 172 | 66 | 58 | 72 | | Osobe ispod 11/12 g. | 114 | 45 | 31 | 37 | | Ukupno katolika | 286 | 111 | 89 | 109 |
| | 1900. | 1935. | 1960. | 1991. | | Domaćinstva-kuće | | | | ca. 65 | | Broj obitelji | | | | | | Osobe iznad 11/12 g. | | | | | | Osobe ispod 11/12 g | | | | | | Ukupno katolika | 135 | 337 | 408 | 124 |
| | 1999. | 2007. | | Domaćinstva-kuće | 0 | 1 | | Broj obitelji | 0 | | | Osobe iznad 11/12 g. | 0 | 2 | | Osobe ispod 11/12 g. | 0 | | | Ukupno katolika | 0 | 2 |
36 Statistički podaci koje donosim, preuzeti su za: – god. 1813.: D. Kamber, „Stanje župa i duša apo stol skog vikarijata u Bosni srebreničko-otomanskoj prema popisu izvršenom 1813.“, u: Franjevački Vjesnik, god. 39/1932., 1, str. 24.; F. Marić-A. Orlovac, Banjolučka biskupija…, str. 94; – za god. 1829.: Status Animarum Parochiae Ivanskensis Anno 1829., rukom pisani dokument se nalazi u arhivu franj. samostana Petrićevac; – za god. 1855.: Schematismus almae missiona riae Pro vin ciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum S. P. Francisci, regularis observan tiae ad annum Christi MDCCCLVI, Budae, Typis Caesareo-regiae Univer - si ta tis Hungaricae, 1855, u: F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 94; – za god. 1858.: Matica krizma - nih župe Ivanjska, za g. 1836.-1882., str. 89; – za god. 1880.: „Status animarum Curae de Bar lovci … exhibitus Illmo ac Rev mo Dno Fratri Paschali Vuičić Episcopo Antiphellensi et Vi ca rio Apostolico Bosnensi … die 22. Augusti 1880.“ u: Protocollum hoc pro adnotandis sacro Chrismate delibatis … in ne oerec ta Capellania de Barlovci 1.880. die 18./8., sveščić umet - nut u Maticu kriz manih župe Barlovci K Ia i K IIa; – za god. 1900.: Schematismus cleri dioecesis Banja lucen sis in Bosna pro anno Domini 1900., Banjaluka, Typis SS. Cordis Jesu in monasterio Maria Stella N. D. R., pe nes Banjalukam, str. 19; za god. 1935.: J. Šalić, Diljem zavičaja, str. 127 i 132; F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 97; – za god. 1960.: Šematizam banjalučke biskupje (cikl.), Ba nja Luka 1960., str. 11; J. Šalić, n. d., str. 127 i 132; F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 97; – za god. 1991.: Šematizam banjalučke biskupije, Banja luka 2000., str. 19; F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 97; i – za god. 1999.: Šematizam banjalučke biskupije, Banjaluka 2000., str. 19; F. Marić- A. Orlovac, n. d., str. 98; – za god. 2007. podaci su utvrđeni osobnim uvidom na terenu.
37 U izvještaju fra Augustina Miletića g. 1813. među selima župe Ivanjska nema Stranjana, ni podata ka o broju vjernika u njima. Sigurno su ti podaci uključeni u podatke koji su navedeni za Matoševce, što se jasno vidi ako se za ovo selo usporede podaci fra Augustina Miletića s podacima koji postoje za g. 1829. Usporedbom tih podataka može se pouzdano također zaključiti da je 1813. u Stranjanima bilo više stanovnika katolika nego u Matoševcima. 38 Kao što je napomenuto naprijed, u prethodnoj bilješci, u podacima za Matoševce uključeni su i podaci koji se odnose na Stranjane.
Godine 1995., prije nego što je u mjesecu kolovozu došlo do masovnog progona katolika i Hrvata iz njihovih kuća, u Stranjanima je bilo 78 kuća i 213 osoba, a u Matoševcima 65 kuća i 154 osobe, ukupno u oba sela 143 kuće i 367 stanovnika.39 Nakon toga progona ostale su u Stranjanima samo dvije katoličke osobe u mješovitim brakovima, u dvije kuće (Kata Budić, r. Pranjić, i Marica Milaković, r. Marić), a u Matoševcima jedan čovjek (Božo-Bojko Batković), a i on je uskoro otišao u Orlovac, kod kćeri, gdje je nedugo nakon toga i umro.
39 Podaci su dobiveni od Slavka Blaževića i od Mara i Mile Debeljak, povratnika u Stranjane i Matoševce.
Preuzeto iz knjige: RODNI KRAJ I VLASTITI KORIJENI VOLE SE I NE ZABORAVLJAJU VELIMIR BLAŽEVIĆ
 Dodati u favorite (0) |  Link | Posjeta: 1520
1. Porijeklo prezimena Gagula
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
, :: 15-10-2009 12:59
Iz knjige: DILJEM ZAVIČAJA autora: Fra Jurice Šalića (odlomci objavljani na Stranjani.de) moze se procitati da su pismeni tragovi prezimena Gagula vezani za
Šargovac prema popisu biskupa fra Pave Dragičevića iz 1744.
.Iz toga se moze zakljuciti da su ostale Gagule naselili u Zaluzane, Budzak i ostala okolna mjesta banjaluckog kraja. S obzirom da je bilo mnogo Gagula koji nisu bili rod jedni s drugima, onda postoji usmena predaja da su bogatije Gagule u vrijeme vladavine Turaka imali slugane, pa su oni poslije izvjesnog vremena imali pravo koristiti to prezime. Moji roditelji su porijeklom iz Sargovca, a naselili su se u Zaluzane(Tunjice) na zemljistu koje je moja majka dobila na miraz od svojih roditelja. Iako sam rodjen u Zaluzanima, nekako se uvijek a i danas vise osjecam kao Sargovcanin.Postoji jedan slucaj da je jedna obitelj nezadovoljna ostavinskom raspravom promijenila prezime u Gagula.
Ovdje u Svedskoj sam sreo ljude iz Foce koji su mislili da sam musliman, jer ovo prezime egzistira i u njihovom kraju. U telefonskim imenicima za Sarajevo, Tuzlu moze sa naici na prezime Gagula sa kako krscanskim tako i sa muslimanskim imenima.
Pretpostavka je(moja teorija) da su u vrijeme Turske vladavine Gagule iz Foce , srednje Bosne koji nisu prihvatili islam kao svoju vjeru napustali ta mjesta i svoje utociste nasli u Sargovcu.
Eto to bi bio moj skromni doprinos za porijeklo svojih korijena. Ima ona narodna da svaka osoba zna ponesto dok zajedno znamo mnogo. Pozdrav svima, a posebno fra Velimiru! |
Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.
Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2 |
HRVATI BANJALUKE 
Komentari (1)
