STRANJANI I MATOŠEVCI-NEKAD I SAD |
OVOGODIŠNJI DAN STRANJANČANA I MATOŠEVLJANA BIT ĆE 28. SRPNJA 2007. Objavljeno je na web-stranici Marinka Majdandžića (www.stranjani.de) da će se, prema želji većine ispitanika koji su se oglasili preko Interneta, ove godine Dan Stranjančana i Matoševljana (četvrti po redu) održati 28. srpnja 2007. Okvirni program će biti kao i prošle godine, a to znači:
- okupljanje sudionika u petak, 27. srpnja, poslije podne, i u subotu, 28. srpnja, u ranije jutarnje sate; - sveta misa će se 28. srpnja slaviti u 10,30 sati; - polije mise slobodan program, koji će se odvijati u Duganji: ručak, nogometne utakmice, pjesma i drugi oblici zabave. Stranjančani i Matoševljani, a i drugi iz okolnih mjesta, koji imaju sreću da žive na svojim rodnim ognjištima, bit će radosni ako na idućem okupljanju u Stranjanima mognu vidjeti što više svojih nekadašnjih sumještana, sada rasutih po Europi i širom svijeta.
RODNOM KRAJU NE OKREĆU LEÐA Više je onih koji dolaze iz Hrvatske da čiste i ureðuj svoje kuće i oko njih, a i da uzoru i štogod posiju ili zasade nešto povrća i koju voćku na svojim njivama i u baščama. U subotu, 24. veljače 2007. došle su kćeri pok. Ilije i Ane Ljevar, Ruža i Mira s mužem Brankom i dva sina, i cijeli dan krčili i raščišćavali šiblje i trnje oko kuæe koja je u izgradnji. A u subotu, 17. ožujka, došla je Ruža s mužem Ivanom, te su palili trnje i travu na njivi iznad kuće.
Krajem veljače, i ponovno krajem ožujka, u Ljevare su stigli i ostali više dana, da iskoriste lijepo vrijeme i štogod urade kod svojih kuća, Ilija Ljevar, Vidov, i Anto Ljevar, sa suprugom Anom. U Matoševcima je u subotu, 10. ožujka, bio Mirko Majdandžić sa sinom Antom i snahom, i čistili su na kućištu Ljubomira Mjadandžića, Mirkova brata. Bio je kod svoje kuće u Stranjane takoðer Mirko Pranjić, Perin, i u subotu, 17. ožujka, ureðivao malo oko kuće i sreðivao šljivik na Božinjcu, a dao je i da se Pranjića luki, ispod crkvice, uzore i zasije ječmom. U subotu, 17. ožujka, bio je kod svoje kuće i Mile Bogdanović, Bebin, sa sinom Antom, te pokosili i uklonili travu oko kuće. Anto Bogdanović, Jurin, koji sa suprugom Ružom razmišlja o povratku, svojoj je kući došao u petak, 23. ožujka, i ostao više dana, da malo sredi oko kuće. Nekoliko puta je dolazio i Drago Pranjić, Matin, da uradi štogod i pomogne majci Zorki, pošto je kæi Danica s mužem Milom otišla u svoju kuću u Banjoj Luci. TRI PISMA GRADSKIM VLASTIMA BANJA LUKE Povratnici u Stranjane i Matoševce su krajem prošle godine uputili pismo Skupštini grada Banja Luka i zatražili da se povećaju financijska sredstva za pomoć povratnicima. Početkom veljače o. g. stigao je iz Kabineta Skupštine grada odgovor o povećanju gradskog budžeta u ovoj godini za pomoć povratnicima, i da se podneseni zahtjev „ocjenjuje potpuno osnovanim“. Na to je, u ime povratnika, Mile Debeljak krajem mjeseca veljaèe uputio novi dopis Skupštini Grada, u kojem je naznačio što bi konkretno bilo nužno financirati u Stranjanima i Matoševcima, a to je ureðivanje putova, uključujući i onaj prema groblju na Gradini, te popravak dvaju mostića na Bukovcu, onoga za Ljevare, i na putu iz Pranjić u Duganju. Na to je iz Kabineta Skupštine grada Banja Luka odgovoreno da taj zahtjev treba Skupštini Grada podnijeti preko Mjesne Zajednice Dragočaj, što je i učinjeno. Skupštini grada Banja Luka upućen je početkom mjeseca ožujka još jedan dopis, a njime je stavljen prigovor na izbor članova Savjeta Mjesne Zajednice Dragočaj, u koji nije izabran nitko od Hrvata. Dopis su, u ime 120 žitelja hrvatske nacionalnosti, potpisala tri predstavnika sela u kojima su do pred nedavni rat živjeli samo Hrvati, ili su oni bili u većini.. Taj dopis je glasio: MJESNA ZAJEDNICA DRAGOČAJ STANOVNIŠTVO HRVATSKE NACIONALNOSTI Predmet: Prigovor na izbor članova Savjeta MZ Dragočaj P. n. STRUČNA SLUŽBASKUPŠTINE GRADA I GRADONAČELNIKAB A N J A L U K A Mi niže potpisani, ispred 120 (stotinudvadeset) Hrvata koji žive u Mjesnoj Zajednici Dragočaj, u selima: Barlovci, Dikevci, Matoševci, Ojdanići, Orlovac, Ramići i Stranjani, ovim gornjem Naslovu upućujemo prigovor na izbor članova i na sastav Savjeta Mjesne Zajednice Dragočaj. Izborna skupština za Savjet Mjesne Zajednice Dragočaj je održana u nedjelju, 4. marta 2007., i na njoj je u Savjet izabrano 7 članova, svi srpske nacionalnosti. Hrvatsko stanovništvo je i dosad bilo zapostavljano u spomenutoj Mjesnoj Zajednici, budući da u Savjetu od Hrvata nije bilo nikoga tko bi mogao iznositi i zastupati njihove interese. Tako će se nastaviti i nadalje ako Savjet ostane jednonacionalan. Stoga ovim tražimo da se u Savjet Mjesne Zajednice Dragočaj izabere, ili na bilo koji način kooptira, i odgovarajući broj predstavnika hrvatskog naroda. Uvjereni smo da je naš prigovor legitiman, opravdan i utemeljen na konstitutivnosti i ravnopravnosti hrvatskog naroda sa srpskim i bošnjačkim na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, pa stoga i entiteta Republike Srpske, te da će biti uzet u razmatranje i pozitivno riješen.. ispred sela Orlovac i Dikevci/Ferdo Stojčević/ispred sela Matoševci, Ojdanići i Stranjani /Mile Debeljak/ispred sela Ramići i Barlovci /Ivica Bumbar/Dragočaj, 7. marta 2007. POVEĆAVANJE STOČNOG FONDA Uglavnom svi povratnici u Stranjanima i Matoševcima drže barem po koju kokoš, a po netko i druge peradi. Molo tko je držao svinje, ovce, koze. Sada se, meðutim, „stočni fond“ povećava. Slavko Ljevar, koji je iz donacije dobio kravu, i prije par mjeseci mu se otelila, nabavio je sebi i troje prasadi, a zametnuo i kokoši. Otelila se i druga krava iz donacije, dodijeljena Rezi Ljevar, Vinkovoj, ali je, kako smo već pisali, drže Mile i Mare Debeljak. Mile i Mare imaju od ranije stado od 20-ak ovaca, a sada se ono povećava, jer su se ovce počele janjiti, više njih i po dvoje janjadi, a jedna je ojanjila čak njih troje. I Zorka Ganić je postala „bogatija“. Ona ima dvije koze, i jedna joj se ojarila. ISPRAVAK I ISPRIKA ZA NETOČNU INFORMACIJU U prošlom broju Našeg zavičaja objavljeno je da je Toma Šalić, Markov, prodao u Stranjanima zemlju i kuću svoga brata Vida. Ta informacija nije bila točna. Marko je prodao svoju zemlju i vikendicu na njoj, a ne Vidovu. Netočnu informaciju ispravljamo, a Tomi se zbog nje ovim ispričavamo. ŠUMA JE OPET GORJELA U subotu 17. ožujka predvečer buknula je vatra na Batkovića krčevini i zapaljena šuma. Vatra je gorjela cijelu noć i slijedeća 2-3 dana, te se proširila na Poljašnicu, Rastrijebcu, cijelo Ivankovo, Mijaljevicu, Malića krčevinu, sve do blizu kuće Slavka Blaževića, Ružinog. Kao za šumske požare u Matoševcima i Stranjanima ranijih godina (u travnju 2003. i 2005., te u listopadu 2006.), tako se ni za ovaj najnoviji ne zna tko ga je izazvao, i je li to bilo iz nepažnje, ili namjerno. Vatru u nedjelju nije nitko gasio. Vatrogasci i radnici šumarije su istom u ponedjeljak ujutro krenuli u akciju, a pridružio im se takoðer Marinko Milaković, iz Stranjana, i nekoliko drugih Srba s Druma. Vatra je potpuno ugašena tek u utorak. Iza požara ostalo je veliko područje opožarene i uništene šume, takoðer i one zasaðene na Mijaljevici u posljednje dvije godine, i pričinjena je velika šteta. UMRLA ANGELA BATKOVIĆ, ANTINA, I SAHRANJENA NA RODNOJ GRUDI Angela (Anðela) Batković, kći Ante i Ruže r. Majdandžić, umrla je 24. ožujka 2007. u Sisku. Pokojnica je sahranjena 27. ožujka na Batkovića groblju. Na vječni počinak su je ispratili bliža i daljnja rodbina koja je došla iz Hrvatske, a i većina sadašnjih žitelja Matoševaca i Stranjana. Pogrebnu misu je slavio i sahranu obavio župnik fra Dujo. NEKADAŠNJA KATOLIČKA NOŠNJA U BANJOLUČKOM KRAJU Fra Ivan Franjo Jukić, Banjolučanin, ostavio je opisanu narodnu nošnju u banjolučkom kraju. Ovdje ćemo donijeti njegov opis, jer je vjerojatno da su sredinom 19. st. takvu nošnju imali i katolici u Stranjanima i Matoševcima.Evo toga Jukićevog opisa. „U župi banjalučkoj seljaci sebe nazivaju šokcima. Odjeća njihova osobite je razlike s odjećom ostalih Bošnjakah: gaće na nalik pantalunah t. j. bez tura; ob zimu kratke i uzke čakšire – puke hrvatske, koje prolaze po svijetu (Europi) pod imenom madžarskih. Po košulji, koja je uzka, rukavi izpleteni i mnogim izkićeni kiticami (po 40 na jednome): kite od bijelog pamuka. Ovratnica na isti način izpletena i kiticami narešena, koje se preko ramena prebaci. Zobun crvenom čohom na male reze izkićen, u okolih s pulami od kositera, a ponajviše izšaran modrom i crvenom vunom. Zobun ovi pripasan je s malom puškom okovanicom, koju nikad ne vadi. Pod njom ore, kosi, kopa, dapače mnogi i spava. Ob zimu pokriva ga do koljena »haljina« od sukna obojena u crno. Kapa u njih najveće je čudo. Ona je od najtanje crvene čohe. Kape ove prave terzije (krojači) banjalučki po duljini od tri vrste; najduže su od lakta (rifa), srednje od po, a najkraće od četvrt lakta. Kapu tu oni na rame prebace, zato ih ostali zovu Bošnjaci »krivokapama«, a sami ju krste »hrvatka«. Pitajući ih, šta to znamenuje i odaklen to dolazi ime, ne znadoše mi kazati, a od Hrvatah ne znaju nit imena. Hrvatka (odgovoriše mi) zove se kapa tako ko i zobun, fes. I takovo je, kazaše, ostalo ime od starine. Tako se nose kršćani i s malom razlikom i hrišćani. Al ženskadija hrišćanska nose se od prilike ko senjske Bunjevke ili dalm. Morlakinje! Cure kršćanske do 12. godina briju se i nose perčin. Poslije pako ostave kosu, al ne bace hrvatke od pô aršina (lakta) dok se ne udadu. Udate omataju glavu i vrat čudnovato navezanom »iridom«, i opet jedan komad puste po ramenu, a drugi na glavi stoji ko u pijetla iver (greben). Ova irida izprepinja se s glavatim iglami. Iz glave opet po pet visi sindžirićah, a od ovih velike pare carevice. To je sve od srebra, i tako jedna igla vrijedi više od dvadesetaka (cvancika). Po prsijuh padaju im ðerdani srebrni. Ðerdane i djevojke nose ne samo po prsijuh već i o pletenici. A na kapi trepeću prišiveni dvadesetaci. Ženske košulje, zobuni i haljetke izpletene su i divno izšarane samom crvenom čohom i raznom obojenom vunicom, a kitice same bi mogle Argusove oči prebrojiti. Opregača od razne boje vunom opletena, jedna sprijeda a u mnogih straga na poprijeku privijena.“ (Preneseno iz Jukićevih Putopisa, „Putovanje po Bosni godine 1843“, u: Sabrana djela Ivana Franje Jukića, knjiga I., Izd. „Svjetlost“, Sarajevo 1973., str. 63-64)
RODOSLOVNIK Stranjani PRANJIĆ: Snježana i Zlatko (Ive i Janje r. Stojčević) Juro Pranjić i Birgita r. Mijić, vjenčani g. 1851. Marija 1853. Marija 1856. Juro 1859. Marko 1864. Marko i Mara r. Šalić, vjenčani oko g.1885. | | | | Ivo ? | | | Petar | 1889. | | Mande | 1891. | | Juro | 1893. | | Mande | 1896. | | Ruža | 1900. | | Ivka | 1903. | Ivo i Ruža r. Bogdanović, vjenčani g. 1907. | | | | Marko | 1910. | | Juro | 1914. | | Anto | 1918. | Marko i Anica r. Majdandžić, vjenčani g. 1930. | | | | Joso | 1931. | | Ivo | 1933. | Ivo i Janja r. Stojčević, vjenčani g. 1961. | | | | Snježana | 1963. | | Zlatko | 1964. | Matoševci BATKOVIĆ: Jela, Vera, Ljubica, Anðelka, Josip (Marka i Danice r. Debeljak) Mijat (Mile) Batković i Ana r. Marić, vjenčani oko g. 1763. | | Andrija | 1764. | | Filip | 1770. | | Luka | 1772. | | Barbara | 1774. | | Vid | 1775. | | Andrija | 1774. | | Vid | 1784. | Filip i Manda r. Valentić, vjenčani oko g. 1800. | | Stjepan | 1802. | | Toma | 1805. | | Martin | 1807. | | Franciska | 1808. | Toma i Kata r. Grgić, vjenčani oko g. 1830. | | | Lucija | 1832. | | Mile | 1834. | | Marija | 1836. | | Manda | 1839. | | Ivo | 1841. | | Jozo | 1843. | | Ivan | 1845. | | Manda | 1848. | | Ana | 1851. | Mile (Mijat) i Ruža r. Banović, vjenčani oko g. 1867. | | Petar | 1868. | | Luka | 1870. | | Kata | 1871. | | Ana | 1873. | Petar i Anða r. Pranjić, vjenčani g. 1885. | | | Marko | 1890. | | Marija | 1893. | | Ruža | 1895. | | Petar | 1898. | | Ivo | 1901. | | Mato | 1904. | | Mile | 1906. | | Josip | 1908. | | Mile | 1910. | Mato i /1. brak/ Manda r. Batković, vjenčani g. 1919. | | Jela | 1921. | | Petar | 1922. | | Pavao | 1924. | Mato i /2. brak/ Lucija r. Majdandžić, vjenčani g. 1926. | | Joso | 1927. | | Ivo | 1929. | | Marko | 1929. | | Ivan | 1930. | | Marko | 1931. | | Anða | 1933. | | Kaja | 1935. | | Janja | 1936. | | Ana | 1942. | Marko i Danica r. Debeljak, vjenčani g. 1958. | | Jela | 1960. | | Vera | 1963. | | Ljubica | 1967. | | Anðelka | 1972. | | Josip | 1973. |
PREDSTOJEĆI PROLJETNI BLAGOSLOVI POLJA Župnik fra Dujo Ljevar najavljuje proljetne blagoslove polja u Dragočaju ovim rasporedom: * za Dikevce, na dikevačkom groblju, u nedjelju 22. travnja 2007., u 10,30 sati * za Matoševce, na Batkovića groblju, u nedjelju 29. travnja 2007., u 14,00 sati * za Ojdaniæe, na Ojdanića brdu, u nedjelju 6. svibnja 2007., u 10,30 sati * za Stranjane, kod crkvice sv. Franje, u nedjelju 13. svibnja 2007., u 10,30 sati * za Orlovac, na groblju Crkvene, na Spasovo 17. svibnja 2007., u 10, 30 sati ♨ ♨ ČESTITAM I ŽELIM STRANJANČANIMA I MATOŠEVLJANIMA, GDJE GOD SE NALAZILI, SRETAN USKRS U RADOSNOME MIRU! ♨ ♨ ♨ Prireðuje: Velimir Blažević, Marije Dimić 4, 78000 BANJA LUKA, BiH Tel/Fax: 00/387/51/311-044 |
Dodati u favorite (0) | Link | Posjeta: 3655
Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.
Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2 |