BanjaLuka-Stranjani
Naš Zavicaj 51 PDF Ispis E-mail
Ocjena: / 0
LošeOdlično 
Administrator   
Tuesday, 03 April 2007
NAŠ ZAVIČAJ
STRANJANI I MATOŠEVCI-NEKAD I SAD
Broj 51.Ožujak  2007.

 

OVOGODIŠNJI DAN STRANJANČANA I MATOŠEVLJANA

BIT ĆE 28. SRPNJA 2007.

 Objavljeno je na web-stranici Marinka Majdandžića (www.stranjani.de) da će se, prema želji većine ispitanika koji su se oglasili preko Interneta, ove godine Dan Stranjančana i Matoševljana (četvrti po redu) održati 28. srpnja 2007. Okvirni program će biti kao i prošle godine, a to znači:

- okupljanje sudionika u petak, 27. srpnja, poslije podne, i u subotu, 28. srpnja, u ranije jutarnje sate;

- sveta misa će se 28. srpnja slaviti u 10,30 sati;

- polije mise slobodan program, koji će se odvijati u Duganji: ručak, nogometne utakmice, pjesma i drugi oblici zabave.

Stranjančani i Matoševljani, a i drugi iz okolnih mjesta, koji imaju sreću da žive na svojim rodnim ognjištima, bit će radosni ako na idućem okupljanju u Stranjanima mognu vidjeti što više svojih nekadašnjih sumještana, sada rasutih po Europi i širom svijeta.

RODNOM KRAJU NE OKREĆU LEÐA

Više je onih koji dolaze iz Hrvatske da čiste i ureðuj svoje kuće i oko njih, a i da uzoru i štogod posiju ili zasade nešto povrća i koju voćku na svojim njivama i u baščama.

 U subotu, 24. veljače 2007. došle su kćeri pok. Ilije i Ane Ljevar, Ruža i Mira s mužem Brankom i dva sina, i cijeli dan krčili i raščišćavali šiblje i trnje oko kuæe koja je u izgradnji. A u subotu, 17. ožujka, došla je Ruža s mužem Ivanom, te su palili trnje i travu na njivi iznad kuće.

Krajem veljače, i ponovno krajem ožujka, u Ljevare su stigli i ostali više dana, da iskoriste lijepo vrijeme i štogod urade kod svojih kuća, Ilija Ljevar, Vidov, i Anto Ljevar, sa suprugom Anom.

U Matoševcima je u subotu, 10. ožujka, bio Mirko Majdandžić sa sinom Antom i snahom, i čistili su na kućištu Ljubomira Mjadandžića, Mirkova brata.

Bio je kod svoje kuće u Stranjane takoðer Mirko Pranjić, Perin, i u subotu, 17. ožujka, ureðivao malo oko kuće i sreðivao šljivik na Božinjcu, a dao je i da se Pranjića luki, ispod crkvice, uzore i zasije ječmom.

U subotu, 17. ožujka, bio je kod svoje kuće i Mile Bogdanović, Bebin, sa sinom Antom, te pokosili i uklonili travu oko kuće.

Anto Bogdanović, Jurin, koji sa suprugom Ružom razmišlja o povratku, svojoj je kući došao u petak, 23. ožujka, i ostao više dana, da malo sredi oko kuće.

Nekoliko puta je dolazio i Drago Pranjić, Matin, da uradi štogod i pomogne majci Zorki, pošto je kæi Danica s mužem Milom otišla u svoju kuću u Banjoj Luci.

 

TRI PISMA GRADSKIM VLASTIMA BANJA LUKE

Povratnici u Stranjane i Matoševce su krajem prošle godine uputili pismo Skupštini grada Banja Luka i zatražili da se povećaju financijska sredstva za pomoć povratnicima. Početkom veljače o. g. stigao je iz Kabineta Skupštine grada odgovor o povećanju gradskog budžeta u ovoj godini za pomoć povratnicima, i da se podneseni zahtjev „ocjenjuje potpuno  osnovanim“. Na to je, u ime povratnika, Mile Debeljak krajem mjeseca veljaèe uputio novi dopis Skupštini Grada, u kojem je naznačio što bi konkretno bilo nužno financirati u Stranjanima i Matoševcima, a to je ureðivanje putova, uključujući i onaj prema groblju na Gradini, te popravak dvaju mostića na Bukovcu, onoga za Ljevare, i na putu iz Pranjić u Duganju.

Na to je iz Kabineta Skupštine grada Banja Luka odgovoreno da taj zahtjev treba Skupštini Grada podnijeti preko Mjesne Zajednice Dragočaj, što je i učinjeno.

Skupštini grada Banja Luka upućen je početkom mjeseca ožujka još jedan dopis, a njime je stavljen prigovor na izbor članova Savjeta Mjesne Zajednice Dragočaj, u koji nije izabran nitko od Hrvata. Dopis su, u ime 120 žitelja hrvatske nacionalnosti, potpisala tri predstavnika sela u kojima su do pred nedavni rat živjeli samo Hrvati, ili su oni bili u većini..

Taj dopis je glasio:

MJESNA ZAJEDNICA DRAGOČAJ

STANOVNIŠTVO HRVATSKE NACIONALNOSTI

Predmet: Prigovor na izbor članova Savjeta MZ Dragočaj

P. n.

STRUČNA SLUŽBA
SKUPŠTINE GRADA I GRADONAČELNIKA

B A N J A L U K A 

Mi niže potpisani, ispred 120 (stotinudvadeset) Hrvata koji žive u Mjesnoj Zajednici Dragočaj, u selima: Barlovci, Dikevci, Matoševci, Ojdanići, Orlovac, Ramići i Stranjani, ovim gornjem Naslovu upućujemo prigovor na izbor članova i na sastav Savjeta Mjesne Zajednice Dragočaj.
Izborna skupština za Savjet Mjesne Zajednice Dragočaj je održana u nedjelju, 4. marta 2007., i na njoj je u Savjet izabrano 7 članova, svi srpske nacionalnosti. Hrvatsko stanovništvo je i dosad bilo zapostavljano u spomenutoj Mjesnoj Zajednici, budući da u Savjetu od Hrvata nije bilo nikoga tko bi mogao iznositi i zastupati njihove interese. Tako će se nastaviti i nadalje ako Savjet ostane jednonacionalan. Stoga ovim tražimo da se u Savjet Mjesne Zajednice Dragočaj izabere, ili na bilo koji način kooptira, i odgovarajući broj predstavnika hrvatskog naroda.
Uvjereni smo da je naš prigovor legitiman, opravdan i utemeljen na konstitutivnosti i ravnopravnosti hrvatskog naroda sa srpskim i bošnjačkim na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, pa stoga i entiteta Republike Srpske, te da će biti uzet u razmatranje i pozitivno riješen..
ispred sela Orlovac i Dikevci/Ferdo Stojčević/
ispred sela Matoševci, Ojdanići i Stranjani /Mile Debeljak/
ispred sela Ramići i Barlovci /Ivica Bumbar/

Dragočaj, 7. marta 2007.

POVEĆAVANJE STOČNOG FONDA

 

Uglavnom svi povratnici u Stranjanima i Matoševcima drže barem po koju kokoš, a po netko i druge peradi. Molo tko je držao svinje, ovce, koze. Sada se, meðutim, „stočni fond“ povećava. Slavko Ljevar, koji je iz donacije dobio kravu, i prije par mjeseci mu se otelila, nabavio je sebi i troje prasadi, a zametnuo i kokoši. Otelila se i druga krava iz donacije, dodijeljena Rezi Ljevar, Vinkovoj, ali je, kako smo već pisali, drže Mile i Mare Debeljak. Mile i Mare imaju od ranije stado od 20-ak ovaca, a sada se ono povećava, jer su se ovce počele janjiti, više njih i po dvoje janjadi, a jedna je ojanjila čak njih troje. I Zorka Ganić je postala „bogatija“. Ona ima dvije koze, i jedna joj se ojarila.

ISPRAVAK I ISPRIKA ZA NETOČNU INFORMACIJU

U prošlom broju Našeg zavičaja objavljeno je da je Toma Šalić, Markov, prodao u Stranjanima zemlju i kuću svoga brata Vida. Ta informacija nije bila točna. Marko je prodao svoju zemlju i vikendicu na njoj, a ne Vidovu. Netočnu informaciju ispravljamo, a Tomi se zbog nje ovim ispričavamo.

ŠUMA JE OPET GORJELA

U subotu 17. ožujka predvečer buknula je vatra na Batkovića krčevini i zapaljena šuma. Vatra je gorjela cijelu noć i  slijedeća 2-3 dana, te se proširila na Poljašnicu, Rastrijebcu, cijelo Ivankovo, Mijaljevicu, Malića krčevinu, sve do blizu kuće Slavka Blaževića, Ružinog. Kao za šumske požare u Matoševcima i Stranjanima ranijih godina (u travnju 2003. i 2005., te u listopadu 2006.), tako se ni za ovaj najnoviji ne zna tko ga je izazvao, i je li to bilo iz nepažnje, ili namjerno.

Vatru u nedjelju nije nitko gasio. Vatrogasci i radnici šumarije su istom u ponedjeljak ujutro krenuli u akciju, a pridružio im se takoðer Marinko Milaković, iz Stranjana, i nekoliko drugih Srba s Druma. Vatra je potpuno ugašena tek u utorak.

Iza požara ostalo je veliko područje opožarene i uništene šume, takoðer i one zasaðene na Mijaljevici u posljednje dvije godine, i pričinjena je velika šteta.

UMRLA ANGELA BATKOVIĆ, ANTINA, I SAHRANJENA NA RODNOJ GRUDI

Angela (Anðela) Batković, kći Ante i Ruže r. Majdandžić, umrla je 24. ožujka 2007. u Sisku. Pokojnica je sahranjena 27. ožujka na Batkovića groblju. Na vječni počinak su je ispratili bliža i daljnja rodbina koja je došla iz Hrvatske, a i većina sadašnjih žitelja Matoševaca i Stranjana. Pogrebnu misu je slavio i sahranu obavio župnik fra Dujo.

NEKADAŠNJA KATOLIČKA NOŠNJA U BANJOLUČKOM KRAJU

Fra Ivan Franjo Jukić, Banjolučanin, ostavio je opisanu narodnu nošnju u banjolučkom kraju. Ovdje ćemo donijeti njegov opis, jer je vjerojatno da su sredinom 19. st. takvu nošnju imali i katolici u Stranjanima i Matoševcima.

Evo toga Jukićevog opisa.

„U župi banjalučkoj seljaci sebe nazivaju šokcima. Odjeća njihova osobite je razlike s odjećom ostalih Bošnjakah: gaće na nalik pantalunah t. j. bez tura; ob zimu kratke i uzke čakšire – puke hrvatske, koje prolaze po svijetu (Europi) pod imenom madžarskih. Po košulji, koja je uzka, rukavi izpleteni i mnogim izkićeni kiticami (po 40 na jednome): kite od bijelog pamuka. Ovratnica na isti način izpletena i kiticami narešena, koje se preko ramena prebaci. Zobun crvenom čohom na male reze izkićen, u okolih s pulami od kositera, a ponajviše izšaran modrom i crvenom vunom. Zobun ovi pripasan je s malom puškom okovanicom, koju nikad ne vadi. Pod njom ore, kosi, kopa, dapače mnogi i spava. Ob zimu pokriva ga do koljena »haljina« od sukna obojena u crno. Kapa u njih najveće je čudo. Ona je od najtanje crvene čohe. Kape ove prave terzije (krojači) banjalučki po duljini od tri vrste; najduže su od lakta (rifa), srednje od po, a najkraće od četvrt lakta. Kapu tu oni na rame prebace, zato ih ostali zovu Bošnjaci »krivokapama«, a sami ju krste »hrvatka«. Pitajući ih, šta to znamenuje i odaklen to dolazi ime, ne znadoše mi kazati, a od Hrvatah ne znaju nit imena. Hrvatka (odgovoriše mi) zove se kapa tako ko i zobun, fes. I takovo je, kazaše, ostalo ime od starine. Tako se nose kršćani i s malom razlikom i hrišćani. Al ženskadija hrišćanska nose se od prilike ko senjske Bunjevke ili dalm. Morlakinje! Cure kršćanske do 12. godina briju se i nose perčin. Poslije pako ostave kosu, al ne bace hrvatke od pô aršina (lakta) dok se ne udadu. Udate omataju glavu i vrat čudnovato navezanom »iridom«, i opet jedan komad puste po ramenu, a drugi na glavi stoji ko u pijetla iver (greben). Ova irida izprepinja se s glavatim iglami. Iz glave opet po pet visi sindžirićah, a od ovih velike pare carevice. To je sve od srebra, i tako jedna igla vrijedi više od dvadesetaka (cvancika). Po prsijuh padaju im ðerdani srebrni. Ðerdane i djevojke nose ne samo po prsijuh već i o pletenici. A na kapi trepeću prišiveni dvadesetaci. Ženske košulje, zobuni i haljetke izpletene su i divno izšarane samom crvenom čohom i raznom obojenom vunicom, a kitice same bi mogle Argusove oči prebrojiti. Opregača od razne boje vunom opletena, jedna sprijeda a u mnogih straga na poprijeku privijena.“

(Preneseno iz Jukićevih Putopisa, „Putovanje po Bosni godine 1843“, u: Sabrana djela Ivana Franje Jukića, knjiga I., Izd. „Svjetlost“, Sarajevo 1973., str. 63-64)

RODOSLOVNIK

Stranjani

 

PRANJIĆ: Snježana i Zlatko (Ive i Janje r. Stojčević)

Juro Pranjić i Birgita r. Mijić, vjenčani g. 1851.

Marija 1853.

Marija 1856.

Juro 1859.

Marko 1864.

Marko i Mara r. Šalić, vjenčani oko g.1885.

 

 

 

Ivo ?

 

 

Petar

1889.

 

Mande

1891.

 

Juro

1893.

 

Mande

1896.

 

Ruža

1900.

 

Ivka

1903.

Ivo i Ruža r. Bogdanović, vjenčani g. 1907.

 

 

 

Marko

1910.

 

Juro

1914.

 

Anto

1918.

Marko i Anica r. Majdandžić, vjenčani g. 1930.

 

 

 

Joso

1931.

 

Ivo

1933.

Ivo i Janja r. Stojčević, vjenčani g. 1961.

 

 

 

Snježana

1963.

 

Zlatko

1964.

Matoševci

BATKOVIĆ: Jela, Vera, Ljubica, Anðelka, Josip (Marka i Danice r. Debeljak)

Mijat (Mile) Batković i Ana r. Marić, vjenčani oko g. 1763.

 

Andrija

1764.

 

Filip

1770.

 

Luka

1772.

 

Barbara

1774.

 

Vid

1775.

 

Andrija

1774.

 

Vid

1784.

Filip i Manda r. Valentić, vjenčani oko g. 1800.

 

Stjepan

1802.

 

Toma

1805.

 

Martin

1807.

 

Franciska

1808.

Toma i Kata r. Grgić, vjenčani oko g. 1830.

 

 

Lucija

1832.

 

Mile

1834.

 

Marija

1836.

 

Manda

1839.

 

Ivo

1841.

 

Jozo

1843.

 

Ivan

1845.

 

Manda

1848.

 

Ana

1851.

Mile (Mijat) i Ruža r. Banović, vjenčani oko g. 1867.

 

Petar

1868.

 

Luka

1870.

 

Kata

1871.

 

Ana

1873.

Petar i Anða r. Pranjić, vjenčani g. 1885.

 

 

Marko

1890.

 

Marija

1893.

 

Ruža

1895.

 

Petar

1898.

 

Ivo

1901.

 

Mato

1904.

 

Mile

1906.

 

Josip

1908.

 

Mile

1910.

Mato i /1. brak/ Manda r. Batković, vjenčani g. 1919.

 

Jela

1921.

 

Petar

1922.

 

Pavao

1924.

Mato i /2. brak/ Lucija r. Majdandžić, vjenčani g. 1926.

 

Joso

1927.

 

Ivo

1929.

 

Marko

1929.

 

Ivan

1930.

 

Marko

1931.

 

Anða

1933.

 

Kaja

1935.

 

Janja

1936.

 

Ana

1942.

 

Marko i Danica r. Debeljak, vjenčani g. 1958.

 

Jela

1960.

 

Vera

1963.

 

Ljubica

1967.

 

Anðelka

1972.

 

Josip

1973.

 

PREDSTOJEĆI PROLJETNI BLAGOSLOVI POLJA

Župnik fra Dujo Ljevar najavljuje proljetne blagoslove polja u Dragočaju

ovim rasporedom:

* za Dikevce, na dikevačkom groblju, u nedjelju 22. travnja 2007., u 10,30 sati

* za Matoševce, na Batkovića groblju, u nedjelju 29. travnja 2007., u 14,00 sati

* za Ojdaniæe, na Ojdanića brdu, u nedjelju 6. svibnja 2007., u 10,30 sati

* za Stranjane, kod crkvice sv. Franje, u nedjelju 13. svibnja 2007., u 10,30 sati

* za Orlovac, na groblju Crkvene, na Spasovo 17. svibnja 2007., u 10, 30 sati

 

 

 

 

♨ ♨

ČESTITAM I ŽELIM

STRANJANČANIMA I MATOŠEVLJANIMA,

GDJE GOD SE NALAZILI,

SRETAN USKRS U RADOSNOME MIRU!

♨ ♨ ♨

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prireðuje: Velimir Blažević, Marije Dimić 4, 78000 BANJA LUKA, BiH

Tel/Fax: 00/387/51/311-044


Dodati u favorite (0) | Link | Posjeta: 3655

  Komentirajte prvi
RSS komentari

Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2

 
« Prethodna   Sljedeća »
stojcevic
Ventura

Zadnja Videa koja su dodana

Miroslav Skoro - Svetinja
IVANJSKA
Foto

Prijatelji sajta

Prijatelji Hrvatska Srbija Bosna

Goran Valentic
Valentino